Akuzativa un dating backdating employee stock options

Ako morfem oznacava osnovno leksi^ko znacenje rijec X onda se on zove leksicjki ili korijenski morfem, te je on ujedno njen temeljni morfem. arapski), ^y- harbiyy - (- rami); infiks: - ta-u; Jji^j I ib-ta'ada = udaljio se i dr. S obzirom na nadn svoje upotrebe, morfemi se dijele na slobodne i 1) O morfologiji vidjeti, npr.: Rikard Simeon, Encik toped ij ski rjecnik lingvistiekih naziva, Zagreb 1969, I: A-O, II-P-2, str. 401 c) U akuzativu 403 IX Pokazne zamjenice 405 Odredenidan 408 Dozivanje i njegova namjena 411 Glagolu sli Cna irnena: 415 1. 2) jj Latf '- u arapskom jeziku su piskavi suglasnici (siflanti): ^ - s, j GRAMATDCA 147 3) [jd Jft Jj^ (blagi suglasnici), zvani takoder: j CJf^Jj^ (slova duljenja) zapravo su dugi vokali oznafeni suglasniikim slovima: i - a, j - u. 2 Pri svojoj upotrebi u govoru, po odredenim pravilima, morfem, manje-vise, moze mijenjati svoj oblik, a varijante njegovog oblika nazivaju se alomorfi (^S^ - *L j J) ili (t-jj^^i) . 194 5) i Jl JJ - ozna£ava raznolike sprave, orude, instrumente i si., npr.: i*L^- = drlja£a; o Lj = tenk; l*-\Js = biciklo; Sj L_- = automobil; i\jh = koplje, krstarica; ij£ = avion; Csly- - podmornica; ij Ual = pipeta; alembik i si. = mjesina (za vodu); ^0 = odijelo; fli J ='uzda; .3UJ = pokrivad i dr. Za Sibawayha su ova cetiri konsonanta (^ ja J» i), dakle: stisnuti (presovani - ij^J=J). d'-N*i ima izvjesnu vezu s pojmom tcrmina j LJa Yi. Tada je glas stisnut (jjj Uk J.) u prostoru izmedu jezika i mehkog nepca, ve C prema mjestu tvorbe tih pojedinih konsonanata.

akuzativa un dating-28akuzativa un dating-58akuzativa un dating-77

Apozicija 520 SINTAKSA BROJEVA 521 A - Glavni brojevi 521 a) Slaganje u rodu , 521 b) Konstrukcije glavnih brojeva 522 c) Poredak brojeva medusobno 523 d) Determinacija kod brojeva 524 B- Redni brojevi 525 C- Drugi brojni pridjevi 525 a) Distributivni brojevi 525 b) Multiplikadvni brojevi 526 c) Brojni pridjevi oblika 526 d) Brojni prilozi 526 e) Razlomci 527 f) Obiljezavanje datuma 528 SINTAKSA GLAGOLA Podjela glagola 530 I - Radno stanje (aktiv) 530 XI A - Kvalitativni glagoli 530 B - Aktivni glagoli 531 a) Prelazni glagoli 531 b) Neprelazni glagoli 532 C - Povratni glagoli 533 a) Pravi povratni glagoli 534 b) Nepravi povratni glagoli 534 c) Povratno-pasivni glagoli 534 II - Trpno stanje (pasiv) ; 535 GLAGOLSK3 OBJECT 538 A - Glagoli bez objekta 538 B - Glagoli s direktnim objektom 539 I - Glagoli s jednim objektom 539 II a) Glagoli sa dva akuzativna objekta 539 b) Glagoli sa direktnim i predikativnim objektom 540 c) Glagoli sa tri akuzativna objekta 542 III - Glagoli s istodobno direktnim i prepozicionalnim objektom 543 IV - Glagoli s direktnim ili prepozicionalnim objektom istoga znacenja. Odnosne (relativne) recenice 631 A - Odnosne reoenice s antecedentom 632 1. U njihovoj listi «Ju Li suglasnika ne javlja se j - q, niti posebni izgovori suglasnika: j - r i J - 1, koje mi nazivamo emfaticnim, a za arapske stare gramaticare to su (tj. (Prcma Zamahfiariyu i Ibn-Ya'isu) za suglasnike koji spadaju pod pojam termina t Su^-Yi karakteristicno je: dizanje jezika prema nepcu, tako da jezik bude prekriven (kao i kod onih \k\L suglasnika).

SINTAKSA Uvodna rijec 391 Sintaksa imena 392 Odredeno i neodredeno ime 392 Vlastita imena 393 Licne zamjenice 396 I - Rastavljene licne zamjenice 398 II - Spojene licne zamjenice: 401 a) U nominativu 401 b) U genitivu... 1) Uil Jii'w Jjj J- (bucni suglasnici) ujedinjuju J$*$ i iilz S\, a to su ustvari cetiri ploziva: ^-b^-ii-ti-qi jedna afrikata: r - g- Taj njihov bucni zvuk (ualkl D narocito je jak kada su oni na kraju rije£i u pauzi, pa se to tada naziva t/Js iiili ; on je u sredini rijcci slabiji, te se zato zove: i/J-l^ liili . Ovo "h" zove se: c Xl~ Jf = t u (pauzalno "h"), koje se dodaje i u slucaju kada neki dugi krajnji vokali ill nefleksioni kratki vokali ne bi smjeli otpasti u pauzi, jer bi tada rijef postala nejasna, npr.: o G^itj (kakvog ili fuda! Najzad, usljed pauze mofe dod do udvajanja Q ,.'^; li) posljednjeg suglasnika neke rijed, pa tako u pauzi moze npr., glasiti: jjli. Medutim, za razliku od rijed, oni rijetko mogu imati prava samostalna zna£enja, iako pojedini od njih istodobno mogu imati vise znacenja; dalje, morfemi ne mogu proizvoljno mijenjati svoje mjesto u rijedma i govornom nizu, a osim toga, neki od njih su, takored, sasvim bez (odredenog) znacenja.

Postoje neke osobine suglasnika koje nemaju sebi suprotnih pojava, koje demo sada ukratko spomenuti. Dakle, u starom arapskom jeziku ne dolazi uvijek do potpunog odbacivanja (tzv.: ^j CJji) krajnjih vokala, nego se oni mogu reducirati u odredeni ultrakratki vokal, kao Sto se pokazalo u navedenim primjerima. Ona ispituje vrste (katcgorije) rijed CJi CJff Ol), tvorbu (j_jj5L;) njihovih oblika, te promjene koje kod njih nastaju, bilo kad su same, bilo kad dolaze uz druge rije£i u govornom nizu. Rijed, pak, u morfoloskoj analizi mogu se razlagati dalje na morfeme (,— ijj-*) koji su najmanje jedinice ljudskoga govora, s nekim odredenim zna Cenjem.

124 1) Nosni suglasnik: m- ^ 124 2) Nosni suglasnik: n- j 124 HI - Treperavi suglasnici 125 Treperavi suglasnik: r - _, 125 IV - Polusamoglasnici 126 1) Polusamoglasnik: w - i 127 2) Polusamoglasnik: y - JJ! 10) J-*i - oznacava (kao i JL*i) glasove, npr.: j Jj - rika (lava); J^U nji Stanje, zujanje; = sitno koracanje (starca); i_~~gi - buktanje, plamsanje, itd.

120 B -Zvonki suglasnici 121 I - Boeni suglasnik: I - J 121 II - Nosni suglasnici . - Ovaj oblik oznacava i boje: i^j- - crvenilo; ij^3J~ = zelena boja; ilj j = plavetnilo; iis"j = crnkasta boja; Syw = zutilo itd. komadide onoga Sto sadrzi osnovni pojam doticnog korijena, npr.: s V-U- - ugarak, glavnja; i Lzs- = (u)dio; siy- - krpa; iiy = sekta; a'ili = komad (jetre, i dr.); il_Li = odlomak; 3j f = komadi C, fragment; ~£j* = mlaz (jomuze) itd.

Leave a Reply